O KIŠNIM GLISTAMA I LJUDIMA

   Kiša je lila gotovo tri dana i činilo se da nikada neće stati. Nebo je bilo monolitni beskraj tamnog mermera bez ijedne svjetlije šare, bez ijedne pukotine. Kad su oblaci konačno iscijedili sav svoj bijesni znoj i kad su rijeke nabrekle do granice pucanja, kišne gliste su izmilile iz zemlje poput snenih i gladnih vampira kad namirišu svježu krv u blizini.

INTERVIEW FOR THE EUROPEAN SHORT STORY NETWORK

What is it about the short story form that appeals to you as a writer? What does it permit you to do that you can’t do in a novel, or in poetry?

The short story form allows me to make my point; to get from A to B in a very direct trajectory. It gives me the opportunity to explore characters and develop plot just enough to say what I intend to say. Although there’s symbolism in my short stories (some of them are in fact symbols as a whole), they’re quite straightforward – unlike poems, which are sometimes harder to understand and decipher. Furthermore, while it’s possible to successfully integrate lyricism into short prose (and by doing that, make a short story with interesting lyrical images), the final product can be quite different and a lot richer than poetry. And it seems to me that some lines and paragraphs in a short story can make much more of an impression on readers than those in a novel (naturally, this is a generalisation). Finally – and I say this both as a writer and a reader – the short story has a bright future because it consumes less time then a novel.

“REVOLUCIONAR” – NOVA KNJIGA IZAŠLA IZ ŠTAMPE

Jezički bogate, vešto napisane i što je najvažnije čitljive, priče Berislava Blagojevića vraćaju nadu u opstanak i budućnost kratke prozne forme.

Njegova proza je neodoljiva, velikodušna, istovremeno vedra i surova, duhovita, ponekad apsurdna i pogađa pravo u srce.

Ove priče se bave običnim ljudima i tzv. večnim temama, ljubavlju, slobodom, ali i nemogućnošću da se ta sloboda ili ljubav ostvare, odlikuje ih blagi humor, svestan ironijski otklon, ponekad ljuta satira i utisak gorčine u ustima.

Radnje priča se događaju na različitim geografskim prostorima (Filipini, Nagorno-Karabah, Damask, Boston…), junaci nose različita imena a mogu se zvati bilo kako, jer su njegovi junaci isti, obični, mali, pošteni  ljudi koji zbog poremećenih društvenih, socijalnih i moralnih vrednosti nemaju mogućnost da se u potpunosti ostvare već skrušeno i pomirljivo prihvataju ulogu marginalnih likova na ivici života.

Berislav Blagojević kritički ali jednostavno i nenametljivo, često kroz vizuru ličnog i proživljenog, posmatra i prikazuje ljude i svet, sa željom da problem učini vidljivim i jasnim ali bez želje da donosi zaključke ili da nudi rešenja.

Svaka od ovih priča mogla bi da se završi znakom pitanja ili sa tri tačke i da nas ostavi u dubokom promišljanju.

* * *

Najnovija knjiga Berislava Blagojevića koju je objavila izdavačka kuća Rende iz Beograda sadrži 28 kratkih priča.

Knjiga je dostupna u:

Beograd:  Knjižara Beopolis, Zepter Book World, Knjižare Delfi, Knjižare Vulkan (Delta City, Ušće Shopping Center, Sremska), Knjižare Plato

Novi Sad: Knjižare Vulkan (Zmaj Jovina i Merkator)

Leskovac: Knjižara Stošić

Banja Luka: Knjižara Kultura

Online: RENDE online knjižara, yu4you.com, dobra-knjiga.com , knjizara.com , interliber.com

* * *

UZAK PUT – prikaz Vesne Trijić u Blicu

(Berislav Blagojević, Revolucionar, Rende, 2012)

            Već sama činjenica da se u vremenu masovne proizvodnje romana i nadmoći publike opredelio za (nepopularnu) kratku priču, dakle za sticanje veštine i pečenje zanata, učinila je da me ovaj mladi autor izdaleka podseti na veleumnog Don Kihota: i on se držao neke svoje logike koja je u očima većine delovala kao obična budalaština; pohod mu, naime, ekonomski uopšte nije bio isplativ.

            Blagojevićeve priče nisu plod lirskih nadahnuća niti epifaničnih sozercanja: za svaki se detalj on mukotrpno borio, u svaku je poentu ulagao napor; plodovi su mu nesrazmerni, pomalo i kockasti; ali, nebrušenost zanata je u savremenoj srpskoj prozi prevaziđen problem, važan još samo za čudake (maše mi veleumni od Manče!); romane, naime, može da piše svako i kako god mu se prohte.

            I tematsko-motivska opredeljenja Blagojevićeva „plivaju uzvodno“: u srpsku književnost 21. veka, posivelu od izgubljenih intelektualaca sasušenih ideala čije su muke tako silne i nesagledive da su suštinski apstraktne i nevidljive, on uvodi prosjake i beskućnike koje su na ulicu izbacili jedan sasvim određeni rat i tzv. tranzicija, a u kojima su umesto duševnosti (premnogih varijanti) Borinih božjaka, ostali još samo glad, očajanje i izbezumljenost. Njegovi ciljevi, pri tom, nisu ni društveno analitički ni mimetički: na pragu posthumanističkog doba, banjalučki nam autor nudi naplavine čistog i naivnog čovekoljublja (a veleumni mu, lepo vidim, oduševljeno odobrava).

            Stupa, dakle, ovaj star-mladi pisac u književnost opirući se duhu vremena; pitam se: hoće li uspeti?

VESNA TRIJIĆ

*Tekst prenosimo uz saglasnost autorke. Objavljeno u “Blic” 18.06.2012., str. 33.

O knjizi “Revolucionar” u medijima:

Novi Reporter:

(EuroBlic, 23.06.2012. strana 22)

Priče iz zbirke “Revolucionar” na BH RADIJU 1 (priče čitao glumac Semir Krivić) emitovane su od 13.05. do 17.05 2013. godine.

intermezzo.ba ; frontal.rs ;  grad Banja Luka ; dnevne novine Dan ;

banjaluka.com ; danonline i in4s.net (nakon promocije u Budvi),

RTRS (video, od 77 do 81:35 min.), veoma pozitivan prikaz knjige u emisiji Beokult (RTS2), predstavljanje knjige Revolucionar na ELTA TV (video, od 24:35 do 33:40 min)

U emisiji Art mašina od 13.10.2012. takođe je bilo riječi o knjizi – VIDEO

DRUŽENJE SA VOJOM ČOLANOVIĆEM

Zanimljiv razgovor sa piscem Vojom Čolanovićem (Bosanski Brod, 1922) uz promociju njegovog romana „Oda manjem zlu“ upriličen je u srijedu 16.05.2012. u beogradskom SKC-u. Aleksandar Jovanović, predsjednik žirija za dodjelu nagrade Borisav Stanković, ovom prilikom uručio je nagradu Čolanoviću, s obzirom da autor nije mogao da je primi u Vranju tokom „Borine nedelje“.

Berislav Blagojević je pročitao priču „Susret“ u kojoj se prisjeća Čolanovićevog gostovanja u Brodu ratnih devedesetih.

O Čolanovićevom stvaralaštvu i naročito o romanu „Oda manjem zlu“ govorio je i Aleksandar Jerkov, urednik ovog izdanja.

   U opuštenom razgovoru koji je uslijedio, a koji je moderirala Vesna Kapor, Voja Čolanović  prisutne je nasmijao nekoliko puta, otkrivajući detalje iz djetinjstva, stvaralačkog procesa, te neke nepoznanice vezane za roman.

DNEVNIK ZA RADIO SLOBODNA EVROPA

Subota, 28.04. (Neočekivana radost)

Kao i obično, ustajem u 06:04. Pristavljam kafu i tiho pjevušim stihove Pušenja: „On pomisli kako bi petak bio ljepši da sutra nije subota radna“. Ne volim radne subote! („Šta se mora, nije ni teško“ jedna je od najvećih laži ikad izrečenih) A slučaj je htio da baš danas, na Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, dobar dio dana provedem u firmi koja se bavi zaštitom na radu. Čitam vijesti na portalima, tačnije, samo vijesti iz kulture. Sve drugo bi dodatno pokvarilo divno, sunčano jutro. Provjeravam mejl, i… I moj dan naglo postaje mnogo bolji nego što se činilo da će biti. Ozvaničeno je – gostovaću na promociji knjige „Oda manjem zlu“ Voja Čolanovića u Beogradu! Velika je to čast, ali i radost, jer ću, pored Čolanovića (koga sam kao klinac vidio tamo neke 1994. ili 1995. godine) vidjeti i neke druge drage ljude. Iskoristiću ovo putovanje da se vidim i sa kolegama iz IK Rende, pošto su nagovijestili da bi moja nova knjiga do sredine mjeseca trebalo da izađe iz štampe. Nešto kasnije dobijam još jedan mejl kojim me Dejan obavještava da je upravo stigao u grad i da bi volio da se vidimo. Našli smo se uveče u Domu omladine i, uz još nekoliko (njegovih) prijatelja razgovarali smo o svačemu – minijaturnim HD kamerama, knjigama, radu i stanju u medijima, psihologiji i geografiji, etničkim identitetima i predrasudama… Vraćajući se kući zaključujem da ova (radna) subota i nije bila tako loša. Naprotiv.