INTERVJU ZA FRONTAL


Blagojević nam priča o stanju u domaćoj književnosti, svim temama koje iz toga proizilaze, kao i o prednostima interneta u promociji književnog djela, što mu je, može se reći –  uža specijalnost. Berislav Blagojević dosad je objavio tri knjige: “Lamentacija po Sofroniju“, “Trebao sam biti riječ“ i “Ja, revolucionar“. Knjiga istog naziva kao i ova potonja, samo bez “Ja“,  izaći će u izdanju beogradske izdavačke kuće Rende.

   – Knjiga „Revolucionar“ koju će uskoro objaviti Rende je zbirka kratkih priča. Odabrali smo tridesetak priča za koje vjerujemo da najvjernije prikazuju moju poetiku i dosadašnje stvaralaštvo. Neke od njih poznate su čitaocima od ranije, ali značajan dio zbirke čine nove priče. S obzirom da su tematski raznorodne (ali uvijek posvećene običnim, „malim ljudima“), nadam se da će biti dobro primljene kod čitalačke publike.

Nedavno je tvoja priča objavljena u Večernjim novostima. Kolika je prohodnost naših pisaca na bratsko tržište/medije?

Kvalitetna djela uvijek će naći put do časopisa/medija. Proza i poezija brojnih autora (npr. G. Dakić, T. Stupar Trifunović, R. D. Mitrić R. Risojević…) zastupljena je u književnim časopisima u Srbiji, kao što su „Koraci“, „Književni magazin“, „Zlatna greda“, „Polja“ i drugi. Takođe, pojedini ovdašnji autori na srbijanskom tržištu su prisutni samim tim što su knjige izdali u Srbiji (npr. L. Bastašić, V. Erceg, R. Pavlović, a uskoro i moja knjiga). Sa medijima je donekle drugačija situacija, ali to je razumljivo, imamo li u vidu da su prostor/vrijeme koje kulturna tematika dobija u medijima svedeni na minimum.

Pojasni malo našim čitaocima kako je to biti pisac. Svi pretpostavljamo da se od toga ne može živjeti ni u većim zemljama. Šta još radiš, i kad pišeš?

Biti pisac = biti malo doktor Džekil a malo mister Hajd. Naravno da se od pisanja ne može živjeti, tako da sam do 17 časova na neki način jedna osoba, a nakon toga druga. Godinama već radim u privatnoj firmi (mimo struke, naravno) koja se bavi zaštitom na radu i tako zarađujem za preživljavanje. Pišem rano ujutro, prije posla, vikendom i ponekad uveče. Zapravo, pišem kad imam slobodan trenutak, tišinu i samoću. Inspiracije uvijek ima, ali vremena…

Može li se reći da se Berislav Blagojević specijalizovao za priče i crtice ili treba da očekujemo roman ili novu zbirku pjesama?

Moglo bi se reći, jer mi forma kratke priče zaista odgovara. Započeo sam pisanje romana, ali za sada ide sporo i, da budem iskren, ne osjećam se baš lagodno u ulozi romanopisca. Poput djeteta koje prohodava. Vrijeme će pokazati da li će taj moj pokušaj biti uspješan. Poeziju pišem rijetko, za svoju dušu takoreći i ne planiram je uskoro objavljivati. Naročito zato što su mi neke drage kolege dobronamjerno rekli da mi poezija nije jača strana (i ja im vjerujem!).

Ljudi su zatrpani mnoštvom podataka, pa se i na internetu informišu čitajući samo naslove i uvode. Da li je budućnost književnosti samo kratka forma, ili je to pak sadašnjost?

Mislim da će kratka forma u budućnosti biti još traženija i popularnija. Roman je i dalje neprikosnoven, ali kratka priča ima svoju publiku i ona neprekidno raste. Vinjete, prozne crtice, fleš fikšn, sms književnost, to su forme koje su, htjeli mi to priznati ili ne, sve zastupljenije. Ovakvi trendovi su prisutni i u regionu. Prošle godine Čarna Popović, jedna vanredna mlada spisateljica, objavila je zapaženu i zanimljivu knjigu fejsbuk statusa „Za lajk, ne za ignor, ja sam rođena“ koja je pobrala mnoge pozitivne kritike.

Aktivan si na internetu, promovišeš sve aktivnosti na blogu. Jesi od početka fan interneta, ili si naknadno primijetio da bi se tako mogao promovisati?

Koristi interneta sam otkrio prilikom izrade diplomskog i, kasnije, magistarskog rada. Međutim, mnogo kasnije shvatio sam prednosti interneta za nekoga ko se bavi pisanjem. Prezentacija napisanog, razmjena ideja, dobijanje povratnih informacija od čitalaca i jednostavnije arhiviranje svega bitnog kada je pisanje u pitanju čine internet neizostavnim dijelom moje svakodnevice.

Šta misliš kada će neko objaviti knjigu na internetu, bez izdavača i da li će takva knjiga biti prihvaćena kao “relevantna knjiga“?

To se već desilo i dešava se. Prihvatanje knjige kao „relevantne“ je veoma relativna stvar. Istina je, dakako, da će kritičari (kojih je ionako malo) u moru literature teško naići na knjigu objavljenu na internetu ili na onu štampanu kao tzv. self pabliš. Značajniji je lukrativni aspekt takvog izdanja. Radiohead je prije nekoliko godina napravio opštu pometnju u muzičkoj industriji nakon objavljivanja albuma besplatno na internetu. Naravno, taj publicitet su kasnije naplatili putem koncerata, što je sa knjigom nemoguće.

Kako bi ocijenio izdavaštvo u Srpskoj, i po kvalitetu knjiga, i izdavača?

Labava četvorka. Na skali do 10!

Oko mrtvih književnika se u BiH otimaju svi. Kakav je tvoj stav o tome uopšte o jeziku kao “mjestu“ odakle pisac dolazi?

Nije to slučaj samo sa književnicima i nije to samo karakteristika BiH. Slično je sa Teslom ili sa Milutinom Milankovićem. Primjera je mnogo. To samo pokazuje koliko smo svi na Balkanu opterećeni da nešto što vrijedi zovemo „našim“ (za anonimne, obične ljude nijedna vlast ne mari), koliko želimo da ogradimo „naše“ od „njihovog“ i koliki je stepen politizacije svega na ovom prostoru. Jezik kao „mjesto“ odakle dolazi pisac jeste važno, ali ne mora da bude presudno. Alber Kosri je, na primjer, rođeni Egipćanin koji je većinu života proveo u Francuskoj stvarajući na francuskom jeziku. Međutim, tematika njegovog ukupnog djela je bila vezana isključivo za Egipat. Da li je on onda francuski, egipatski ili arapski pisac? I jedno i drugo i treće. Najvažnije od svega, Kosri je bio odličan pisac.

Da li je godina Andrića dostojno obilježena?

Mislim da je obilježena shodno mogućnostima.

Da li misliš da je ćirilica ugrožena, i da li imaš neki prijedlog kako je sačuvati?

Ugrožena jeste, ali ne mislim da je ljude moguće natjerati da je koriste više nego što oni to žele ili osjećaju potrebu. Neophodno je dalje razvijati svijest o ovom problemu, čime bi veći broj ljudi svojevoljno odlučio da koristi ćirilicu.

U NUB RS se često organizuju druženja pisaca i publike, večeri poezije i slično. Ponekad čak i u Merkatoru. S druge strane, opšte mjesto je da su književne večeri dosadne i neinteresantne. Šta se može uraditi da se to promijeni?

Ono što se u protekle dvije godine dešava prilikom promocija u NUB RS je put kojim treba nastaviti. Čini mi se da je publike sve više, da je atmosfera neposrednija i opuštenija. Lagano se razbija to mišljenje da su književne večeri dosadne. U novootvorenom dijelu Biblioteke se za vrijeme promocije ili književnog druženja sada može naručiti vino ili kafa, muzičari sviraju prigodne melodije, održavaju se nagradne lutrije za posjetioce…

Preporuči čitaocima knjigu pisca iz Republike Srpske

Trenutno čitam knjigu „Senka“ Vokija Ercega. Preporučujem!

Intervju objavljen na portalu frontal.rs – на ћирилици

Advertisements

13 thoughts on “INTERVJU ZA FRONTAL

  1. Искрено се надам да ћу ипак читати и Ваш роман. Чисто из сопственог читалачког угла 🙂
    А још више желим да остварите своје снове и не делите себе у току дана.

      • Sinoć sam razgovarao s nekim prijateljima i jedan reče: za tvoje pisanje je dobro da radiš to što radiš, tj. da održavaš vezu sa stvarnim životom. Mislim kasnije, kako tu ima istine. Možda i trebam biti pomalo podvojena ličnost. Ipak, volio bih pokušati da se „ne dijelim“ neko vrijeme, čisto da vidim kako to izgleda 🙂 🙂

  2. Sve uvereniji sam da se družim, makar ovako blogerski, sa nekim ko će biti poznato ime… Ovo nije laskanje, samo primećujem, usput… Tako mlad, a tako zreli i odmereni odgovori, toliko stvari već imati iza sebe… Samo napred…

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s