PRONAĐI RAZLIKU


   Putopisna literatura mi je oduvijek bila veoma draga, valjda iz razloga što miri i sjedinjuje moje dvije ljubavi – književnost i geografiju. Naročito mi je zanimljivo čitanje starijih putopisa koji opisuju život u balkanskim zemljama. Sa jasnom namjerom sam napisao „zanimljivo“, jer bi na ovom mjestu korištenje riječi „zadovoljstvo“, na primjer, bilo pretjerano i, u suštini, neistinito. Zašto? Zbog toga što čitanje ovakvog štiva ubrzo otkriva koliko malo toga se ovdje promijenilo unatrag vijek i po ili dva i koliko loših navika smo zadržali. I kako onda da čitaocu ne otekne knedla u grlu kada shvati da nam napredovanje takvim hromavim minijaturnim koracima ne daje nikakve šanse u utrci sa Svijetom koji je u luđačkom sprintu. Dakako, moguće je tvrditi kako ti Drugi, što su na proputovanjima pisali o nama, nisu prikazali pravu sliku. I takva tvrdnja ne bi bila neistinita, no, da li ove opservacije Drugih treba tako olako odbaciti? Uostalom, kada je posljednji put neko od Naših bio dovoljno dalekovid i dubokovid da spazi naše probleme i zablude i još uz to dovoljno hrabar (lud) i iskren da nam to saspe u lice?

Kako bilo, navešću primjere iz nekolikih putopisa, a na čitaocu je da pronađe razliku između Onda i Sad.

Obimno djelo Antona Fridriha Bišinga iz 1777. godine sadrži dio naslovljen kao „Das Osmanische Reich in Europa“ u kome o Bosni saznajemo da je zemlja u teškom stanju u kojoj vladaju bezakonje i samovolja vlasti, da je broj stanovnika malen u odnosu na veličinu zemlje i mogućnosti koje ona nudi, te da je to rezultat više faktora kao što su ratovi i velika opterećenja i nameti koje mora da podnese običan čovjek[1]. Tereza fon Artner se u putopisu iz 1830. godine osvrće na pravdu i sudstvo u Bosni za koje je čula da je korumpirano i da najviši službenici imaju mnogo pomoćnika koji ne primaju platu nego žive samo od procesa, pa im je svaka tužba dobrodošla. Gustav Temel je 1867. godine na sličan način primijetio da su predstavnici vlasti lijeni, nesavjesni i potkupljivi[2]. Godine 1870. Franc Maurer dao je u svom „Putovanju kroz Bosnu, zemlje uz Savu i Mađarsku“ možda i najnepovoljniji prikaz Bosne onog vremena, ističući svoju zatečenost neurednošću ljudi, čudnim običajima, te lošim činovničkim moralom. Maurerov prvi utisak nakon prelaska Une bio je razočaravajući, jer je ugledao jednu neuglednu i usamljenu kuću gdje je trebalo da dobije vizu za dalji put. Ocijenio je tadašnju vlast kao nesavjesnu i potkupljivu, jer činovnicima ne smeta ponuda da ima se plati za neku uslugu[3]. Dva inžinjera, Gajger i Lebret, 1873. godine su objavili putopis pod naslovom „Studije o Bosni, Hercegovini i bosanskoj željeznici uz opis nekoliko glavnih metoda za postavljanje trase“ u kojem ističu da vlasti ne čine ništa da bi se izgradili putevi, a da je domaće stanovništvo potpuno nezainteresovano. Mišljenja su da su putevi čak bili bolji prije turske vladavine, iz čega se izvodi zaključak da loši putevi Bosnu štite od pridošlica bolje nego što bi to mogao Kineski zid. Opisi gradova i kuća ove dvojice autora su takvi da podržavaju njihovo opšte mišljenje o BiH kao društveno i politički oronuloj provinciji[4]. Iz „Putovanja po Bosni“ francuskog kancelara u Travniku Šometa de Fosea, štampanog 1812. godine, saznajemo da je ovaj pašaluk trenutno u stanju potpunog rasula, da su svi predstavnici vlasti u međusobnom sukobu, te da se čak i naređenja velikog padišaha ovdje ne ispunjavaju. Iste godine Paskal-Tomas Furkad putuje Bosnom i tom prilikom primjećuje da masa živi bijedno i da naroda nema koliko bi trebalo. Takođe se začudio ovdašnjem narodu koji umjesto da popravi mostove i ruševne građevine uz put i umjesto da raširi postojeće puteve i da otvori nove, on želi da se i ovo što ima pokvari, sruši, zaspe[5]. Ami Bue u knjizi „Moja autobiografija za prijatelje“, posthumno objavljenoj 1879. godine, daje sažete prikaze svojih putovanja po Srbiji i Bosni. Na jednom mjestu se osvrće na odnos vlasti prema narodu i zaključuje: „Može se zamisliti kakve su belege ostavile u narodnom biću ovi primeri hladnog lukavstva i varvarske pritvornosti koje su bosanskom narodu pružili njegovi vlastiti gospodari“[6]. Isti autor kaže da je prvi dojam o zemlji duboko sumoran, a da rijetkost naselja i muk okoliša pojačavaju osjećaj tjeskobe. Bue otuda primjećuje da „čim se pređu granice ove zemlje, može se povjerovati da smo preneseni u neko drugo doba i kao u neki drugačiji svijet“[7]. Ni utisci Artura Dž. Evansa nisu bili drugačiji kada je kod Broda ulazio u Bosnu: „O onoj drugoj strani preko Save čak i Bosanci govore kao o ’Evropi’, i zaista su u pravu. Putujete samo pet minuta i već prelazite u Aziju“[8]. Aktuelnost Evansove opservacije je zapanjujuća, naročito ako ćemo bukvalno (i brutalno) poštovati činjenicu da Hrvatska za tačno mjesec dana postaje članica EU.

   O političkim, vojnim i drugim motivima inih putopisaca nisam želio ovdje pisati, kao ni o tome šta bismo eventualno dobili a šta izgubili približavanjem zemljama tih Zapadnjaka koji su pisali o nama. Nije poenta u kopiranju i preslikavanju nekog drugog društva, nego u uviđanju promjena u sebi samima kroz istoriju. Pod uslovom da ih ima.

*Objavljeno na konkursiregiona.net


[1] Žmirić, Amira: Austrijski i njemački putopisi o Bosni i Hercegovini do 1941. godine, Besjeda, Banjaluka, 2012, str. 80-82.

[2] Isto, str. 86 i 94.

[3] Isto, str. 94-100.

[4] Isto, str.102-103.

[5] Karaulac, Miroslav (izbor, prevod i predgovor): Priče francuskih putnika sa puta po Otomanskoj Bosni, Matica Srpska, Novi Sad, 1998, str. 153 i 185.

[6] Isto, str. 208.

[7] Isto, str. 218-219.

[8] Artur Dž. Evans: Pješke kroz Bosnu i Hercegovinu tokom ustanka avgusta i septembra 1875. godine, drugo izdanje, Veselin Masleša, Sarajevo, 1973, str. 118 i 119.

4 thoughts on “PRONAĐI RAZLIKU

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s