PREDSTAVLJENO AUDIO IZDANJE KNJIGE „UPOZNAJTE GAGARINA, NAJŠAŠAVIJEG PSA U SVEMIRU“

U Specijalnoj biblioteci za slijepa i slabovida lica Republike Srpske, 6. decembra 2019. je predstavljen CD „Upoznajte Gagarina, najšašavijeg psa u svemiru“. Ova biblioteka je objavila knjigu u ediciji „Jedan pisac, jedna knjiga“. Tekst je čitao autor, a tonska obrada je djelo Jelene Radaković iz Specijalne biblioteke. Gosti na predstavljanju ovog izdanja bili su učenici OŠ „Đura Jakšić“ iz Banjaluke.

Ovo izdanje nije namijenjeno u komercijalne svrhe, već prvenstveno slijepim i slabovidim licima. Štampana verzija u izdanju Zavoda zaudžbenike i nastavna sredstva dostupna je u knjižarama Zavoda.

Više detalja o promociji dostupno je na sajtu Specijalne biblioteke.

INTERVJU U SPECIJALNOM IZDANJU NACIONALNE REVIJE / INTERVIEW FOR SPECIAL ISSUE OF NATIONAL REVIEW

 

Verzija na srpskom jeziku može se pročitati na ovom LINKU (str.52-58)

RAZGOVORI SA KAJOKO JAMASAKI U NAGRAĐENOJ KNJIZI „HLEB I DIVLJE JAGODE“

Knjiga Kajoko Jamasaki „Hleb i divlje jagode“ objavljena je prošle godine u Japanu (Keiso Šobo, Tokio) i bilježi razgovore o hrani sa prijateljima koji su preživjeli rat i izbjeglištvo. Jedan od razgovora Kajoko Jamasaki imala je i sa Berislavom Blagojevićem.

Knjiga je uspješno promovisana i u Srbiji, iako je štampana na japanskom jeziku, a u Japanu je doživjela nekoliko izdanja. Potvrda uspjeha je i ugledna nagrada Murasaki šikibu kojom je za ovo izdanje nagrađena Kajoko Jamasaki. Ona je 29. laureat, a nagrada joj je uručena u Muzeju Genđi monogatari (Kjoto), a tom prilikom Kajoko Jamasaki održala je predavanje „Reči, beskrajno more“.

IZLOŽBA „KUĆA KNJIGA BEZ ADRESE – BIBLIOTEKA I ZEMLJOTRES“

земљотрес изложба.cdrIzložba „Kuća knjiga bez adrese – Biblioteka i zemljotres“ autora Orijane Vuković i Berislava Blagojevića (u saradnji sa dizajnerom Srđanom Vojvodićem) otvorena je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske u petak 8. novembra 2019. Izložba će biti otvorena do kraja januara 2020. godine. Kao dodatak izložbi, urađena je djelimična rekonstrukcija „biblioteke pod šatorom“, na osnovu fotografija iz 1969.

Uz izložbu je štampan i prigodan katalog, a uvodnik daje više detalja o samoj izložbi:

Ranoranioci su 27. oktobra 1969. na stranicama „Glasa“ mogli da pročitaju lijepe vijesti iz kulturnog života u Banjoj Luci: Pozorište Bosanske krajine proslavljalo je četrdeset godina postojanja, izložbu Mersada Berbera otvorio je Skender Kulenović, osnovana je Podružnica likovnih umjetnika Banjaluke, a Narodna biblioteka „Petar Kočić“ uveliko je sprovodila akciju „Mjesec dana knjige“. Međutim, u devet časova i jedanaest minuta razorni zemljotres je uzdrmao grad, a trusni talasi pokazali su svu svoju rušilačku snagu. Život je izgubilo petnaest ljudi, a krov nad glavom hiljade građana, uključujući i brojne kulturne institucije. Dom kulture u kome je bila smještena Narodna biblioteka „Petar Kočić“ teško je oštećen, a prostorije Biblioteke nedostupne. U prvim dramatičnim časovima nakon zemljotresa niko nije mogao da pretpostavi da je prekidom akcije „Mjesec dana knjige“ alhemijom mračne simbolike nastupilo doba mjeseci bez knjige. A dogodilo se upravo to.

Prilikom izbora materijala za izložbu povodom pedeset godina od banjolučkog zemljotresa oslanjali smo se isključivo na građu iz Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske. Nakon detaljnog pregleda dostupnih monografskih publikacija, novinskih i stručnih članaka, neknjižne građe i arhivskih dokumenata, tematski okvir izložbe koji obuhvata široku problematiku rada biblioteke u periodu nakon zemljotresa nametnuo se sam.

Izložba „Kuća knjiga bez adrese – Biblioteka i zemljotres“ obuhvata vremenski period od pet godina (1969-1974) i pruža uvid u djelovanje Biblioteke u vanrednim uslovima, napore uprave da se prevaziđu brojne teškoće i u požrtvovanost bibliotekara da se nastavi sa radom. Takođe, prikazani su humanost, solidarnost i kolegijalnost kulturne i stručne javnosti, te kompleksni odnosi sa lokalnim vlastima prilikom iznalaženja rješenja za nastale probleme. Nedostatak prostora i nemogućnost da se knjige adekvatno čuvaju i daju na upotrebu korisnicima najizraženiji su problemi u posmatranom periodu. Činjenica da je Biblioteka bila prinuđena da otvara i zatvara odjeljenja i ogranke, da se preseljava u privremene prostorije i montažne objekte i da godinama nakon zemljotresa nije bila u mogućnosti da se skući na jednoj adresi, presudno je uticala na opšti ton izložbe koji je iskazan i samim naslovom. Ipak, uprkos svim nedaćama, Biblioteka je u kontinuitetu obavljala veći dio svojih funkcija, prvenstveno onih koje se tiču prikupljanja, čuvanja, ali i obrade građe. Zahvaljujući naporima koje su naše kolege uložile prije pola vijeka, mi smo danas u mogućnosti da koristimo originalne materijale nastale i prikupljane u danima, nedjeljama i mjesecima nakon zemljotresa. Međutim, treba napomenuti da su posljedice zemljotresa iz 1969. godine trajne, jer od desetina hiljada uništenih knjiga i časopisa zasigurno je bilo i onih rijetkih i specifičnih primjeraka čiji je gubitak istinski nenadoknadiv.

 

Dodatak izložbi predstavlja i mogućnost onlajn čitanja ili preuzimanja časopisa „Putevi“ (vlasništvo NUB RS) iz novembra/decembra 1969. koji je u potpunosti posvećen zemljotresu – kako su ga doživjeli umjetnici, ali i kako je potres uticao na rad kulturnih institucija.

O otvaranju izložbe i samoj izložbi pisali su mondo.ba (Siniša Stanić), mojabanjaluka.info (Goran Dakić), glassrpske

Prilog o izložbi može da se pogleda ovdje, a emitovan je u emisiji „Prozornica“ Radio televizije Republike Srpske.

NA BEOGRADSKOM SAJMU PREDSTAVLJENA KNJIGA „UPOZNAJTE GAGARINA, NAJŠAŠAVIJEG PSA U SVEMIRU“

U četvrtak, 24. oktobra na 64. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu predstavljena je i knjiga „Upoznajte Gagarina, najšašavijeg psa u svemiru“. O knjizi su govorili Dejan Kerleta u ime izdavača – Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva – i autor. Predstavljanju je prisustvovao i Bratislav Kostić, ilustrator iz Beograda koji je zaslužan za ilustacije u ovoj knjizi.