Društvo „Ženski pokret“ – stogodišnji eho borbe za ravnopravnost

Istorija društva „Ženski pokret“ u Brodu proteže se u prošlost gotovo cijeli jedan vijek. Na inicijativu Brođanke Anke Popović društvo je osnovano 1924. godine, a za predsjednicu je izabrana Tereza Goldberger. Društvo je djelovalo u skladu sa idejama i programskim ciljevima Društva za prosvećenje žene i zaštitu njenih prava, Narodnog ženskog saveza i Alijanse feminističkih društava u Kraljevini SHS. Član četiri Pravila brodskog društva Ženski pokret decidno kaže: cilj društva je a) prosvećivanje žena i b) sticanje svih građanskih prava za ženu i potpuno izjednačenje žene sa čovekom. „Ženski pokret“ u Bosanskom Brodu bilo je izuzetno aktivno društvo koje je okupljalo veliki broj naprednih žena i djevojaka svih konfesija i nacija. Sredinom 1920-ih upravu društva činile su Anka Popović, Terezija Goldberger, Milka Jovanović, Flora i Sultana Pesah, Natalija Nedimović, Ivanka Ivanović, Milica Sušić, Milana Petrović, Zejneba Čohadžić, Štefanija Kaunic, Olga Ćurguz, Marija Čoh i brojne druge. U časopisu „Ženski pokret“ koji je izlazio od 1920 do 1938. godine često su objavljivani članci o aktivnostima društva iz Broda – tako do nas stižu vijesti o analfabetskim tečajevima, školama za ručni rad, ili domaćičkim školama koje su održavale članice društva. Ideja je bila da se mladim djevojkama koje bi završile neki od ovih tečajeva omogući „da sebi zasluže svakidašnji hleb“ kako stoji u jednom dopisu iz Broda. Aktivnosti društva nisu se ograničavale samo na grad, pa su tako u julu 1925. članice organizovale školu za domaćice u Liješću.

naslov (1)

Koliko je značajno društvo „Ženski pokret“ bilo ne samo za Brod, već uopšte, govori podatak da je upravo u Brodu na poziv Feminističke alijanse organizovan sastanak svih izaslanica ženskih pokreta u državi. Tog 26. septembra 1926. u Brodu je izglasano osnivanje Alijanse Ženskih pokreta, a jednoglasno je traženo aktivno i pasivno pravo glasa za žene u opštinama. Na ovaj način izdvojila su se društva koja su se otvoreno zalagala za feminističke ideje od onih koja su se bavila humanitarnim radom. To svakako ne znači da su te dvije različite struje prestale da sarađuju, naprotiv. Ostalo je zabilježeno da je u maju 1927. Ženski pokret u Brodu zajedno sa Podmlatkom Crvenog krsta i Odborom Kola Srpskih Sestara priredio lijep program i akademiju povodom obilježavanja Materinskog dana. Upravo te 1927. godine predsjednica društva Ženski pokret u Brodu postaje Anka Popović koja je do tada obavljala poslove sekretara, a na upražnjeno mjesto sekretara dolazi višegodišnja saradnica, učiteljica Ivanka Ivanović.

Iznenadna i prerana smrt Anke Popović 1928. označila je i kraj zlatnog doba društva „Ženski pokret“ u Brodu. Arhiva društva ne postoji i mi danas ne znamo do kad je ono formalno postojalo. Međutim, ostalo je nešto dirljivih uspomena na Anku Popović, Brođanku koja je svojim progresivnim idejama i zalaganjem učinila mnogo za žene toga vremena. U nekrologu objavljenom na prvoj stranici jednog broja časopisa Ženski pokret, između ostalog, piše: „Jedan od najtežih gubitaka, koje je pretrpeo Ženski Pokret od njegovog osnivanja, jeste smrt Anke Popović, predsednice Ženskoga Pokreta u Bosanskom Brodu. Anka Popović je dete ugledne trgovačke porodice iz Bosanskog Broda. Odgajena u duhu naših starih srpskih bosanskih porodica, u kojima se za narod živelo i umiralo, Anka je imala sve najlepše osobine naših Bosanki. Vredna, poverljiva i do krajnosti ispravna u radu, brzo je počela biti cenjena, i još pre deset godina postaje prokurista Srpske Banke u Slavonskom Brodu – prva žena prokurista banke u našoj zemlji (podvukao BB). Jedina uteha u ogromnom gubitku neka je ta, što Anka Popović spada u one besmrtne duše, koje nisu živele samo za sebe, i stoga svojim večitim odlaskom iz sredine u kojoj su živeli ne iščezavaju potpuno, njihova uspomena živi mnogo duže posle njihove smrti i ona, kao sjaj već odavno ugaslih zvezda, svetli i pokazuje pravac onima, koje nadahnute njenim idealima i dalje idu onim putem, koji je ona počela krčiti.“

clanak 2 verzija (1)

* Tekst je objavljen kao feljton „Brodskih novina“ – ISTORIJSKI BREVIJAR BRODA I OKOLINE, juli 2022.