O knjizi „Bajka o nevoljenima“ u Glasu Srpske

Književnik Berislav Blagojević objavio je novu knjigu za djecu „Bajka o nevoljenima“, u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske.

U svom trećem djelu za mlađu publiku autor prepliće stvarnost i maštu, otvarajući niz tema važnih za odrastanje, među kojima su usamljenost, ekologija, vještačka inteligencija, zavisnost od kockanja i nedovoljna komunikacija između odraslih i djece.

Knjiga je nastala nakon konkursa za književnu nagradu „Sovica“, koju dodjeljuje Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske. U okviru saradnje sa ovim izdavačem Blagojević je prethodno objavio knjige za djecu „Upoznajte Gagarina, najšašavijeg psa u svemiru“ i „Bibliotečke mačke spavaju naopačke“.

Dva svijeta u jednoj školskoj svesci

Kroz priče o Konstantinu, koji zaviruje preko ramena u svesku, i Leni, djevojčici koja u nju zapisuje bajku što je sama osmišljava, običan produženi boravak u školi postaje mjesto susreta dva svijeta. Jedan pripada knjigama, čitanju i književnosti, dok drugi odražava svakodnevicu savremenih mališana, ispunjenu video-igricama, internetom, društvenim mrežama i vještačkom inteligencijom, od koje sve češće očekuju gotove odgovore.

Blagojević u novoj knjizi istražuje odnos između stvarnog i izmišljenog, pokazujući kako književnost može postati prostor za igru, otkrivanje i razumijevanje svijeta. Istovremeno, kroz različita iskustva i interesovanja svojih junaka, otvara pitanja o načinu na koji djeca provode vrijeme, razvijaju maštu i uspostavljaju odnose sa ljudima oko sebe.

Ovo je moja treća knjiga za djecu koju objavljuje Zavod, a prva koju je ilustrovao Stefan Savić. Saradnja sa Zavodom je od prvog dana bila izuzetno profesionalna i veoma sam zadovoljan konačnim izgledom knjige. Pisanje je bilo intenzivno i trajalo je relativno kratko. Pokušao sam da se dotaknem nekolicine tema koje su, vjerujem, svima značajne, a odnose se na ekologiju, usamljenost, vještačku inteligenciju, problem zavisnosti od kockanja, nedovoljnu komunikaciju odraslih i djece i drugo, rekao je Blagojević.

Dekonstrukcija bajke i stvaralačkog procesa

Knjiga počinje prepoznatljivim bajkovitim uvodom: „Nekad davno, davno, ali ipak ne previše davno, jer toliko davno niko ne pamti, već nekako pomalo davno, dovoljno da se ne zaboravi, a da pređe u legendu u kojoj se ne zna šta se stvarno dešavalo, a šta je izmišljeno, dakle, nekad potaman-davno postojala su neka bića i bićenca i postojao je predio gdje su oni živjeli“.

Međutim, Blagojević se ubrzo udaljava od uobičajenih pravila bajkovitog pripovijedanja i čitaocu otkriva sam proces nastanka priče. Na taj način autor dekonstruiše tradicionalni postupak stvaranja književnog djela, pokazujući da mašta nije samo privilegija pisca već i mogućnost koju svako može da razvija.

Posebnost knjige ogleda se i u tome što čitaoce ne postavlja samo u ulogu posmatrača već ih poziva da aktivno učestvuju u stvaranju priče, osmišljavaju likove i nadograđuju svijet koji im je predstavljen.

Posebno važan aspekt knjige predstavlja stvaralački čin, način na koji funkcioniše mašta i rađaju se ideje, te svojevrsna demistifikacija ovog procesa. U tom smislu čitaoci su pozvani da postanu saučesnici, da budu kreativni i da barem nakratko i oni postanu pisci. Zato su ilustracije dječaka i djevojčice osmišljene kao nedorečene, jer su čitaoci pozvani da ih domaštaju u detalje. Iskreno se nadam da će „Bajka o nevoljenima“ podstaći čitaoce i na smijeh i na promišljanje, a naročito da će ih podstaći na osmišljavanje i pisanje neke njihove bajke ili priče, istakao je Blagojević.

Knjiga koja podstiče djecu na pisanje

Pored ilustracija koje ostavljaju prostor za maštu, knjiga sadrži i QR kod koji čitaocima omogućava interakciju sa djelom, ali i međusobno povezivanje. Takav pristup dodatno proširuje granice tradicionalnog čitanja i podstiče mladu publiku da književnost doživi kao živ i otvoren proces.

„Bajka o nevoljenima“ tako nastavlja autorovo istraživanje svijeta djetinjstva, ali donosi i poziv mladim čitaocima da ne budu samo pasivni posmatrači. Kroz igru, humor i promišljanje, Blagojević ih podstiče da sami osmišljavaju likove, razvijaju ideje i isprobaju se u pisanju.

Autor: Branislav Predojević, objavljeno u Glasu Srpske 28.10.2026.

Dostupno na: GLASSRPSKE

Čitalačka gozba kroz prostor i vrijeme

Knjiga Vuleta Žurića Vremeplov na raskršću (Službeni glasnik Republike Srpske, 2025) pred čitaoce donosi priče o junacima odumirućeg doba, dokumentarne pripovijesti koje otkrivaju, preispituju i podsjećaju na brojne ličnosti i događaje od devetnaestog vijeka do naših dana. Ispisujući životopise ili fragmente iz života junaka ove knjige, Žurić istovremeno ispisuje i nemjerljivo važne stranice o istoriji. Ovdje treba istaći da se autor prije svega fokusirao na kulturnu istoriju u najširem smislu, a potom i na političku istoriju i istoriju nauke. Sve ove „istorije“ našle su svoje mjesto u ovom Vremeplovu, nerijetko se preplićući i nadopunjujući. Sudbine junaka ovih priča ponekad su ispunjene doista nevjerovatnim obrtima, do te mjere nestvarnim da ih književnost možda i ne bi bila kadra izmaštati. Žurić nas iz stranice u stranicu podsjeća da stvarnost može da bude čudnovata, a dokumentujući sudbine junaka on to i dokazuje. Međutim, autor nije samo biograf i suvoparni dokumentalist. On svaku priču obogaćuje analogijama, referencama te nebrojenim poveznicama i uzgredicama. Kao rezultat ovako odabranog stvaralačkog postupka, te autorovog nesumnjivog istraživačkog dara i erudicije, čitalac pod krovom jedne priče susreće Milana Kašanina, Aleksandra Tišmu, Šarla Aznavura, Lordana Zafranovića, Viktora Korčnoja, Borisa Spaskog i „Ratove zvezda“. U priči o životu Koste Stojanovića, recimo, Žurić uz glavnog junaka pominje Donalda Trampa, Borislava Pekića, Nikolu Pašića, Mihaila Petrovića Alasa, Pavla Savića, Milutina Milankovića, Đorđa Vajferta, Živojina Mišića, Stevana Sremca, Ruđera Boškovića.   

Vremeplov na raskršću pored pomenutih, donosi i priče o Veljku Petroviću, Đorđu Lazareviću, Petru Protiću, Nikolaju Timofejevu, Nikoli Koturu, Henriju E. Volasu, Miri Cikoti, Vasi Pelagiću, Vojislavu Jovanoviću Marambou i drugim junacima odumirućeg doba. Žurić vješto upravlja vremeplovom, a pišući o prošlosti on bez izuzetka nalazi njen eho u savremenom trenutku. No, putovanje kroz vrijeme nije jedina karakteristika ove knjige, jer ona čitaoca vodi i na putovanje kroz prostor. Od sibirskih gulaga do Holivuda, od beogradskog sajma knjiga do sarajevskih ulica, od Pariza do Jasenovca, od Berlina do Prijedora, od Aleksinca do Soluna, od Nju Jorka do Kragujevca, Žurić premrežava zamašan dio planete prateći životne putanje i tragove kretanja svojih junaka. Detalji koje nam priče donose, čak i kad je riječ o uzgrednim kuriozitetima ili kratkim replikama epizodista, fascinantni su a često i duhoviti. Čitaocu će tako zasigurno osmijeh izmamiti pikanterija o susretu Čarltona Hestona i Mihaila Šolohova u studiju „Tventi senčeri foksa“ na, kako se to obično kaže, marginama Hruščovljeve posjete Sjedinjenim Američkim Državama.

Obilje građe poslužilo je autoru da ispriča ove priče. Gdjegdje je ona primarni izvor ili početna tačka za istraživanje, a ponekad samo „dopunska literatura“. Bilo kako bilo, od korespondencije M. Kašanina, preko knjiga Slobodana Bubnjevića, Mitra Papića, do spomenara Mine Karadžić i knjiga o Diku Čejniju ili Kler Andervud, Žurić nam predstavlja impozantnu i raznovrsnu biblioteku i poziva nas u neke nove rukavce koji pretpostavljaju i nova čitanja. Pored korištenja obimne literature, veoma su česte i uspjele digresije i analogije potkrijepljene filmskom umjetnošću, sportom i muzikom. Ovo, dakako, nije slučajno, jer Vule Žurić je izuzetan poznavalac ovih oblasti i tema, tako da su one potpuno prirodno integrisane u tekst. Čitalac, dakle, neće pronaći ništa neobično ako se na stranicama smjenjuju Benedikt Kamberbač, Moka Slavnić, „Muzički tobogan“, grupa „Parafi“, Dule Savić, filmovi „Openhajmer“ i „Otac na službenom putu“, Pižon, Đuza Stojiljković, Pavle Vuisić, „Mapet šou“… Međutim, ovo je tek mirođija ličnog pečata autora. Možda i najukusniji dio ove čitalačke gozbe Žurić servira u nekolikim ličnim, emotivnim pričama. U njima do izražaja dolazi Žurićev pripovjedački talenat, umješnost da vlastito sjećanje i iskustvo utka kao svjedočanstvo u sliku širih dešavanja, ali i njegova svijest o tome da su on i njegova porodica takođe aktivni učesnici istorijskih događaja. Upravo zahvaljujući ovoj činjenici, čitalac može da prepozna još jednu osobenost i kvalitet knjige Vremeplov na raskršću – autor je istovremeno i upravljač vremenskom mašinom i njen putnik. 

Treba još napomenuti da se ova knjiga može smatrati svojevrsnim nastavkom Žurićeve knjige Heroji i gubitnici iz 2023. u kojoj je autor istovjetnim pristupom pisao o Kočiću u Makedoniji, Bori Stankoviću, Savi Šumanoviću, Mladenu Stojanoviću, Pazoliniju, Branku Vukeliću i drugim manje ili više znanim ličnostima.

Objavljeno u časopisu „Nova stvarnost“, br. 20/21, 2026.

Uručenje nagrade „Sovica“ i objavljivanje knjige „Bajka o nevoljenima“

Na 31. Međunarodnom sajmu knjiga u Banjaluci 24. septembra dodijeljene su nagrade „Zlatna sova“ i „Sovica“. Nagrada „Sovica“ koju Zavod za udžbenike i nastavna sredstva dodjeljuje za najbolji rukopis iz oblasti književnosti za djecu uručena je Berislavu Blagojeviću, a tom prilikom predstavljena je i knjiga „Bajka o nevoljenima“ koja je proistekla iz ovog konkursa.

UČEŠĆE NA 61. KOČIĆEVOM ZBORU

U Vijećnici Banskog dvora, 28. 8. 2026. održano je „Kočićevo veče“ u okviru 61. Kočićevog zbora. Nastupili su: Duško M. Petrović, Željka Avrić, Goran Mrakić, Zoran Radisavljević, Vlasta Cenić, Andrija Radulović, Slobodan Ristović, Predrag Bjelošević, Jelena Glišić, Senahid Nezirović, Radomir Jokić, Ranko Pavlović, Berislav Blagojević, Sava Guslov Marčeta, Zlatko Jurić, Danijel Gatarić, Radmilo Radovanović i Jovo Čulić.

VEČE POEZIJE U SRPCU

U organizaciji JU Narodne biblioteke Srbac, 10. avgusta je održana prva od tri večeri poezije u okviru manifestacije Večeri vina i poezije. Prve večeri učesnici su bili Mihaela Šumić i Berislav Blagojević. Razgovor je moderirala Dragana Nuždić.

Više na: radiosrbac glassrpske